• Tags

Priča o kavanama i kulturi ispijanja kave u centru Zagreba

Hrvati pa tako i Zagrepčani, veliki su ljubitelji kave i vjerno njeguju kulturu druženja uz kavu s prijateljima i obitelji.

Prođete li subotom, ali i bilo kojim drugim danom centrom Zagreba vidjet ćete prepune terase nasmijanih i veselih ljudi koji razmjenjuju svoje priče uz omiljeni topli napitak. Posebno popularna mjesta pronaći ćete na Cvjetnom trgu popularnoj “Špici” te u Tkalčićevoj ulici.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Tourist Board (@zagrebtourist) on

U zagrebačkim kavanama pretežito se pije espresso kava. Ali Hrvati vole i eksperimentirati s kavom pa tako postoje razne varijacije kave u velikim i malim šalicama s toplim ili hladnim mlijekom, cappuccino, bijela kava, ledena kava. Svakako ih probajte sve i pronađite svoju omiljenu varijantu.

Kavana Capital – srce hotela

Kavana hotela Capital još je jedno mjesto koje morate posjetiti ako uživate u kulturi ispijanja kave. Kavana Capital srce je hotela i najpopularnije mjesto za uživanje u omiljenom napitku tijekom cijeloga dana.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Amadria Park (@amadria_park) on

Dok uživamo u njenom ugodnom ambijentu kroz misli nam prolaze slike i priče o svim onim kultnim zagrebačkim kavanama koje su desetljećima bile mjesta okupljanja i druženja građana, studenata, umjetnika, javnih osoba i političara.

Prva kavana u Europi i Prva zagrebačka kavana

Prva europska kavana, Caffé Florian, otvorena je na glavnom venecijanskom trgu 1720. godine.

Prvu zagrebačku kavanu 1756. otvorio je Valentinus Oro (Horro), a početkom 20. stoljeća u Zagrebu je postojalo 25 kavana čime ga se moglo staviti uz bok s Bečom ili Parizom.

Najveći utjecaj na zagrebačke kavane imale su upravo one bečke. Najpoznatije od njih bile su Corso i Bauer, a nakon njih Grand Caffé, Narodna kavana, Palainovka, Royal, Medulić, Zora, Danica, Europa, Paris te Kazališna kavana.

Antun Gustav Matoš – najpoznatiji ljubitelj zagrebačkih kavana

Svaka od njih imala je točno profiliranu publiku i točno se znalo u koju kavanu zalaze vojni časnici i činovnici, u koju književnici, glazbenici i boemi, studenti, a u koju pak glumci i djelatnici kazališta.

Čest gost zagrebačke kavane Corso bio je i jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Antun Gustav Matoš za kojega se često kaže da je „…uništio nekoliko plantaža kave i popio nekoliko podruma vina.“

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zagreb Tourist Board (@zagrebtourist) on

Jedan od njegovih brojih zapisa o Zagrebu iz 1880. godine govori:

„…Mnogi puši i pije kavu te šuti i mudruje sam za se kao Turčin; drugi opet razpravljaju o najnovijim dogadjajih u politici ili rešetaju gradsku kroniku. Mnogi opet nemareći za te debate sjednu do kristalnih prozorah i motre sve, što se vani na Jelačićevu trgu sbiva, pazeći svojimi binokli na krasnu čeljad, koja vas dan tuda prolazi.